Malo po malo i približili smo se zadnjem modulu NLP-a. I baš na kraju treninga vratili smo se samim korijenima NLP-a kroz upoznavanje strategija. Zašto se radi o samom korijenu NLP-a i kakve veze strategije imaju s tim?
Naime, cijeli NLP je nastao tako što su Bandler i Grinder, osnivači NLP-a, modelirali ljude koji su imali vrhunske rezultate u svom poslu. Drugim riječima, kada su primjerice vidjeli da netko jako dobro uspostavlja odnos s drugim ljudima, oni su proučavali što on točno čini, koje obrasce koristi te prepisali njegov- recept. Odnosno, prepisali su njegovu strategiju.
Važnost strategije
Što god u životu radili, možemo to raditi jako dobro, osrednje ili loše. Loše znači da ne postižemo rezultate, osrednje znači da ih postižemo ali nam treba puno vremena da dođemo do njih a jako dobro znači da rezultate postižemo u optimalnom roku. E, upravo zbog toga su važne strategije: znanje o strategijama nam omogućava da osvijestimo gdje nastaje „kratki spoj“ ako ne postižemo željene rezultate ili pak da smanjimo broj koraka do rezultata ako je to moguće. Dobru strategiju uvijek možemo prepisati, baš kao i recept.
Primjer – loša i dobra strategija
Kako to točno izgleda u realnosti? Zamislite da imate problem sa zaboravljanjem nekih poslovnih obaveza i to do te mjere da ih u potpunosti izbrišete. Ako vam se to učestalo događa, činjenica je da nemate dobru strategiju. Sada zamislite da imate kolegu kojemu se to jako rijetko događa i kojemu pomalo zavidite kako uspijeva sve zapamtiti. Umjesto da mu zavidite, radije prepišite njegovu strategiju! Dobro istražite što točno on čini u situaciji kada dobije određeni zadatak i što točno činite vi. To može izgledati ovako: nadređeni vas nazove i kaže što sve morate učiniti. Vaša strategija je slijedeća: spuštate slušalicu i odmah se bacate na izvršavanje zadataka. Obično krećete od onoga što vam se u razgovoru učinilo najzahtjevnijim. Vrijeme prolazi, zadatak je zahtjevan i možda ga ne uspijevate odraditi do kraja dana. Koncentracija vam pada i sve vam je teže. Kada rano vrijeme završi, odlučite da ćete sutra nastaviti a s ostalim zadacima nastaviti tijekom ostatka tjedna. Unatoč velikom angažmanu i većini izvršenih zadataka, neki vam gotovo uvijek promaknu. Gotovo ste sigurni da vam ih šef nije ni spomenuo.
Kolegina strategija može biti slijedeća: dok priča na telefon sa šefom, on odmah na papir bilježi popis zadataka. Provjerava sa šefom što je hitno i taj zadatak zaokružuje crvenom bojom. Papirić lijepi na monitor i nakon završetka razgovora odmah kreće raditi ono što je zaokruženo crvenom bojom. To nekada nije zahtjevno, ali je hitno. Čim izvrši taj zadatak kolega ga križa. Zatim razmišlja o zahtjevnosti ostalih zadataka s popisa, i ovisno o svojim kapacitetima i koncentraciji radi one koje odgovaraju njegovom trenutnom stanju: npr. ujutro kada ima najviše energije radi zahtjevnije zadatke, a kada mu koncentracija padne radi manje zahtjevne. Kako koji zadatak izvrši, križa ga s popisa.
Različite strategije – različiti rezultati
Iako izgleda jednostavno, nekada zaista nismo svjesni da minimalne promjene u strategiji mogu dovesti do potpuno drugačijeg rezultata: od potpunog fijaska do potpunog uspjeha – ili obrnuto. Promjena može biti samo u redoslijedu koraka ili u jednom malom dodatku koji može sve preokrenuti. A da bi to uopće osvijestili, moramo znati strategiju. Baš kao što su Bandler i Grinder „skidali“ strategije koje će nas dovesti do određenih rezultata u komunikaciji kroz npr. Miltonove jezične obrasce (za uspostavu rapora), kroz metapitanja (za dobivanje informacija iz dubinske strukture) itd. tako u bilo kojem području možemo „skinuti“ ono što funkcionira a odbaciti ono što ne funkcionira. Strategije su zapravo vrlo moćan a iznimno jednostavan alat.
U konačnici, i naš cijeli trening NLP-a će na certifikaciji završiti učenjem još jedne strategije: strategije slamanja daske koja će simbolično pokazati kako ne postoji ništa što ne možemo i kako je većina ograničenja samo u našoj glavi 😊
