Jeste li ikada bili kraj košnice pčela? Rojevi pčela izgledaju kao da nasumično lete i zuje, pa ipak nije tako. Sustav roja pčela je iznimno organiziran i svaka pčela zna svoju ulogu – neke skupljaju nektar, druge štite košnicu, treće hrane maticu, a sve zajedno rade za zajednički cilj. Ako bi jedna skupina prestala raditi svoj dio posla, opstanak sustava bi bio upitan. Upravo treba funkcionirati uspješan tim, koji nije samo skupina pojedinaca od kojih svatko radi svoj posao.
Uspješan tim prepoznajemo po jasnoj komunikaciji, povjerenju i odgovornosti. Članovi znaju što se od njih očekuje i razumiju pravila igre. Snaga takvog tima leži upravo u kvaliteti odnosa i načinu komunikacije. Povjerenje omogućuje otvorenu komunikaciju gdje možemo jedni drugima dati povratnu informaciju bez straha od kritike. Kad postoji sigurnost, ljudi slobodno dijele ideje i preuzimaju inicijativu. Odgovornost znači da svatko stoji iza svojih zadataka i doprinosi zajedničkom cilju.
Organizacijska transakcijska analiza širi perspektivu pogleda na to kako timovi funkcioniraju. Ako pogledamo tim kroz prizmu organizacijske TA svaki član tima, tijekom svakoga dana sudjeluje u transakcijama – razmjenama poruka, zadataka i emocija. Transakcije bi trebale biti jasne i u skladu s ulogama. Lider tima komunicira izravno, pruža smjernice i podršku bez potrebe za dominacijom ili pretjeranom brigom u odnosu na članove tima. Članovi tima preuzimaju odgovornost, umjesto da očekuju rješenja od iskusnijih kolega ili lidera. Preuzimanje odgovornosti proizlazi iz stalne procjene realnosti što se događa u određenoj situaciji, što jako poziva Odraslog svakog člana tima. U praksi to znači kako tim može efektivno komunicirati, rješavati probleme i donositi odluke. Umjesto manipulacije i pasivno-agresivnog ponašanja, postoji ravnoteža između autonomije, pripadnosti i kompetencije. Ljudi osjećaju da su dio tima, imaju slobodu izražavanja i znaju da se njihov doprinos cijeni.
Nekada smo možda kao dio tima bili u konfliktnim situacijama koje su bile posljedica nesporazuma i odnosa punih skrivenih poruka i neizrečenih očekivanja. Kada komunikacija nije izravna, stvara se podloga za psihološke igre koje iscrpljuju energiju i narušavaju timsku dinamiku. Igre ne donose rješenje problema, ali članovima tima potvrđuju njihove životne scenarije i kako se njima stvari događaju. Česte ćete čuti od ljudi izjave kao “Meni se to uvijek događa.” ili “Znala sam da to mogu očekivati od moje kolegice.” Dok se igre igraju, naš Odrasli kao da nije prisutan i mi otpisujemo neki dio realnosti. I bavimo se svime samo ne poslom.
Što se dogodi u vašem timu kada postane jasno da će neki projekt kasniti?
Postoji opcija da svi u timu počinju tražiti krivca, ton sastanaka postane napet. Kolege kažu „Ja sam svoje napravio, to nije moj problem“ ili „Naš marektiniški odjel uvijek kasni“. Komunikacija postaje ogovaranje, problemi koji su doveli do kašnjenja se guraju pod tepih, pa se kašnjenje ponavlja i na drugim projektima. Na kraju nitko nije predložio nikakvo konkretno rješenje.
Druga opcija je kada tim vidi da projekt kasni, odmah otvaraju razgovor bez optuživanja, postavljaju se pitanja: „Što se stvarno događa? Gdje smo zapeli? Kako možemo pomoći jedni drugima da ovo završimo?“. Otvoreno se priča o preprekama i traže se efikasna rješenja. I konačno preuzima se odgovornost za zajednički cilj.
Kada pravila nisu jasna, javljaju se konfuzija, nesigurnost i prostor za sukob. Ukoliko nestane povjerenje, komunikacija postaje “nategnuta”, članovi tima ne znaju kako provjeriti što se zaista događa i koje su opcije za rješenje problema Kada odgovornost nije definirana, gubi se motivacija. Uspješan tim ne znači da izazovi ne postoje, već da ih rješava svjesno i odgovorno. Ključ je u odgovaranju a ne reagiranju na situaciju, u otvorenoj komunikaciji i prepoznavanju obrazaca ponašanja. U timovima koji razumiju transakcijske procese, konflikti se ne izbjegavaju, već se koriste za rast i učenje. Takvi timovi postaju uspješni.
