Zamislite da sjedite u prvom redu na koncertu simfonijskog orkestra. Dirigent dirigira, glazbenici na instrumentima ga prate i sve funkcionira besprijekorno. A onda netko odsvira krivu notu i izvedba više nije tako dobra i ne uživate u glazbi na isti način. Sad zamislite bilo koju organizaciju kao orkestar u kojem svaki član sa svojim instrumentom ima važnu ulogu. Jasno je kako sklad melodije ovisi o kvaliteti komunikacije, razumijevanju i međusobnom uvažavanju. Postoje različite metode i načini kako uskladiti takav „orkestar“. O tome su ispisane tone knjiga i potrošene litre tinte (i tonera). Mene je, s dugogodišnjim iskustvom i promišljanjem o optimizaciji organizacije i njenom psihološkom aspektu, posebno privukla transakcijska analiza (TA) odnosno specifično Organizacijska transakcijska analiza koja se bavi primjenom TA u poslovnom okruženju i organizacijama.
Kako komuniciramo i kako se razumijemo ovisi o više faktora, a jedan od njih je svakako koncept ego-stanja . Svatko od nas može biti u bilo kojem od tri ego-stanja – Roditelj, Odrasli ili Dijete.
Ako ego-stanja promatramo iz naše priče o orkestru, Dijete je kreativni solist, koji može biti inovativan ali i nepredvidljiv i buntovan. Može se i u potpunosti podrediti željama dirigenta i raditi samo kako on kaže. Roditelja možemo promatrati kao dirigenta koji pazi na strukturu, ali on može poželjeti pretjerano zaštititi ili se zanijeti u kritiziranju. Odrasli bi mogao biti analitički glazbenik koji obrađuje informacije, usklađuje zvukove Djeteta i Roditelja i proizvodi logičan zvuk sada i ovdje.
Zaplet se događa s činjenicom da u organizaciji osim individualnog nivoa svakog zaposlenika s njegovim ego-stanjima, postoje interpersonalni, timski i organizacijski nivo. Što je veća organizacija veći se broj ego-stanja susretne. Često se propuste prilike za jasno ugovaranje, pa se poremeti dinamika funkcioniranja gdje se zaigraju psihološke igre, ljude se povuku iz odnosa ili se bave ritualima i razonodom umjesto poslom.
Kako bi se izbjegle ovakve zamke za skladni zvuk orkestra organizacije i pojedinci unutar nje trebaju njegovati „ja sam OK, ti si OK“ poziciju koja znači da smo vrijedni i da se uvažavamo, da preuzimamo odgovornost za svoje reakcije i odluke kao i za posljedice koje dolaze s tim. Često puta čujem – „kolega je kriv“. Ili „ja sam sve dobro napravila, ali je šefica napravila po svom i projekt nije uspio“. Ili „ja nikad ništa ne napravim kako treba“. Ili „nisam dobro procijenila koliki nam je poslovni plan za sljedeću godinu, ali ni tvoje brojke ne štimaju“.
To su opcije u kojima ja nisam OK, a netko drugi je OK i obrnuto, ili oboje nismo OK i krivimo sebe ili nekog drugog, ili i sebe i nekog drugog, umjesto da tražimo rješenje za problem. Ako naš kolega stalno kasni, nama se to ne treba sviđati i ne trebamo odobravati takvo ponašanje. Nama kašnjenje nije OK, ali to istovremeno ne znači da kolega kao osoba nije OK. Osvještavanje „OKejnosti“ unutar organizacije nam daje prostor za uvažavanje drugih osoba koje također mogu razmišljati i odlučivati.
Dogodi li se ikad da se žustro porječkate s kolegom i dignete ton u žaru rasprave? Kažete li tada „pa ja ne mislim ništa loše, ja sam takva, ja tako razgovaram“? Znači li to da svjesno odlučujemo gitaru svirati gudalom za violinu i čudimo se zvuku? Ili da svaki dan kasnimo na posao, bez obzira što izazivamo reakciju i postoji opasnost da dobijemo otkaz? Ako možemo razmišljati i odlučivati, možemo donijeti i odluku kako ćemo promijeniti naše ponašanje. Na razini autonomije pojedinca to znači da možemo raditi naš posao na drugačiji, svrsishodniji i kvalitetniji način. Ponekad to može značiti da tražimo nove prilike ili nove mogućnosti. Preispitujemo svoja uvjerenja i ograničenja koja smo si postavili zbog našeg odgoja ili okolnosti u kojima smo odrastali, zbog našeg iskustva.
Kada pojedinac krene putem promjene može osobno i profesionalno donijeti neke nove odluke iz pozicije Odraslog, integrirajući sva iskustva, uvjerenja i spoznaje. Za organizacije ovakve odluke o promjeni mogu dovesti do višeg stupnja efikasnosti i održivijeg poslovanja. Ponekad nam na putu promjena, rasta i razvoja treba pomoć, organizacijski transakcijski analitičar koji će vam osvijetliti tamnije dijelove ceste. Ili će unutar organizacije ponuditi opcije za bolje razumijevanje dinamike unutar tima i za pozitivno radno okruženje. U takvoj organizaciji moguće je uskladiti različite ljude, potaknuti suradnju i omogućiti svakom članu tima da svira svoje najbolje note.
